Adresa: Kroz Burak 81, 21450 Hvar
E-mail: srednja-skola-hvar@st.htnet.hr
Kontakt tel. / fax: 915080435 / 021/717 -138
E-adresa: http://ss-hvar.skole.hr
Program: gimnazijski, strukovni - trogodišnji programi, strukovni - četverogodišnji programi
Srednja škola Hvar sa svojim središnjim odjelima smještena je u Hvaru te osim toga je specifična po tome što ima i izdvojene odjele u Jelsi (izdvojena lokacija u Jelsi). Školu ukupno pohađa 286 učenika koji su raspoređeni po slijedećim obrazovnim programima: Opća gimnazija(Odjeli u Hvaru i Jelsi), Turističko hotelijerski komercijalist (odjei u Hvaru), Hotelijersko turistički tehničar (odjei u Jelsi), Agroturistički tehničar(odjei u Jelsi), Ugostiteljstvo i turizam – Kuhar ( odjeli u Hvaru) te kombinirani razredni odjel kuhar/slastičar (odjeli u Jelsi).
Škola je drugačija po tome što se radi u sasvim specifičnim uvjetima koji su određeni samim uvjetima života na otoku. Odjeli u Hvaru kao i u Jelsi rade u zgradama osnovnih škola Hvar/Jelsa što nije pedagoški opravdano te otežava odvijenja nastavnog i izvannastavnog oblika rada. Škola je iznimno aktivna u prijavama i provedbama različitih projektnih aktivnosti (Erasmus+, Avatar, MINT projekti, HUP, Hvar&D projekt MZOS, Ruksak pun kulture, Cedra i mnogi drugi)
Gimnazije su četverogodišnje opće obrazovne škole. Prema vrsti nastavnog plana i programa opća gimnazija je jedna od pet vrsta gimnazijskih programa. Gimnazijski programi prvenstveno pripremaju za nastavak obrazovanja na nekoj od visokoškolskih ustanova.Obrazovanjem u gimnazijskim programima stječu se široka opća znanja i niz vještina (poput jezične, matematičke i informatičke pismenosti, vještine u komunikaciji, aktivnoga sudjelovanja u društvu, samostalnog učenja i sl.). Nakon završenog školovanja učenici polažu državnu maturu. S položenom državnom maturom gimnazijalci stječu srednju školsku spremu. Pri upisu u gimnaziju učenici alternativno biraju program etike ili vjeronauka. Prvi strani jezik u pravilu je nastavak učenja onog jezika koji su učenici učili u osnovnoj školi, a u program učenja drugoga stranog jezika mogu se uključiti i učenici „početnici“. U općoj gimnaziji podjednako su zastupljeni svi predmeti, a izborna nastava od drugog razreda obvezni je dio nastavnog plana i programa.
Kao opće obrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te fakultetima, tj. ona ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje.
Gimnazija je opće obrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod učenika intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima, istraživačku radoznalost, te osposobiti ih za razložno i stvaralačko mišljenje te samostalno učenje.
Gimnazije su četverogodišnje opće obrazovne škole. Prema vrsti nastavnog plana i programa opća gimnazija je jedna od pet vrsta gimnazijskih programa. Gimnazijski programi prvenstveno pripremaju za nastavak obrazovanja na nekoj od visokoškolskih ustanova.Obrazovanjem u gimnazijskim programima stječu se široka opća znanja i niz vještina (poput jezične, matematičke i informatičke pismenosti, vještine u komunikaciji, aktivnoga sudjelovanja u društvu, samostalnog učenja i sl.). Nakon završenog školovanja učenici polažu državnu maturu. S položenom državnom maturom gimnazijalci stječu srednju školsku spremu. Pri upisu u gimnaziju učenici alternativno biraju program etike ili vjeronauka. Prvi strani jezik u pravilu je nastavak učenja onog jezika koji su učenici učili u osnovnoj školi, a u program učenja drugoga stranog jezika mogu se uključiti i učenici „početnici“. U općoj gimnaziji podjednako su zastupljeni svi predmeti, a izborna nastava od drugog razreda obvezni je dio nastavnog plana i programa.
Kao opće obrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te fakultetima, tj. ona ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje.
Gimnazija je opće obrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod učenika intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima, istraživačku radoznalost, te osposobiti ih za razložno i stvaralačko mišljenje te samostalno učenje.
Četverogodišnji programi obrazovanja, odnosno strukovni kurikulumi, u pravilu su programi tehničkog profila, uz izuzetak strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće njege/ medicinski tehničar opće njege koji traje pet godina.
Prednosti ovih programa, odnosno strukovnih kurikuluma su relativno visok udio općeobrazovnih i strukovno - teorijskih znanja iz određenog područja, uz stjecanje praktičnih vještina kako bi se učenici osposobili za obavljanje poslova određenog zanimanja, ali i nastavka obrazovanja na studiju.
Srednje obrazovanje učenika u četverogodišnjim i petogodišnjim strukovnim programima obrazovanja završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole.
Po završetku obrazovanja učenici se mogu zaposliti ili nastaviti obrazovanje na višim razinama, uz uvjet polaganja ispita državne mature.
Turističko-hotelijerski komercijalist posreduje u davanju usluga u hotelu, motelu, pansionu ili drugom smještajnom objektu, dočekuje i ispraća gosta, sudjeluje u promidžbi, priprema i poslužuje hladna i topla jela.
U poslu se služi osobnim računalom, telefonom, telefaksom, raznim posuđem i kuhinjskim priborom, te drugim strojevima i ručnim alatima.
Radi u zatvorenom prostoru djelomično stojeći, a djelomično sjedeći. Prostori su ugodni, a mogu biti zagrijani ili zasićeni parama.
Za turističko-hotelijerskog komercijalista traže se tjelesno zdrave i psihički stabilne osobe, važna je opća tjelesna spretnost, a poželjna je i komunikativnost, ljubaznost, urednost i ugodna vanjština.
Za uspješno obavljanje posla potrebno je dobro poznavanje živežnih namirnica, mirodija, začina i mogućnost njihove primjene i prerade, opća snalažljivost, komunikativnost, urednost, ljubaznost, ugodna vanjština i spremnost na suradnju. Poželjne osobine su preciznost, savjesnost, odgovornost i komunikativnost.
Radni uvjeti
Neki komercijalisti pokrivaju vrlo velika područja i stoga puno putuju. Često izbivaju iz kuće i po nekoliko dana. Njihov posao može biti koncentriran u velikim gradovima i u tom slučaju putovanja ima mnogo manje. Zbog prirode posla i čestog putovanja, komercijalisti najčešće rade više od 40 sati na tjedan. Iako radno vrijeme u ovom poslu nije fiksno, a može biti i dosta dugo, prednost je mogućnost samostalnog određivanja ritma rada. Suradnja s različitim vrstama ljudi može djelovati poticajno, ali je i vrlo zahtjevna.
Često su na poslovnim putovanjima pa se moraju priviknuti na život odvojen od obitelji. Suradnja s različitim vrstama ljudi može djelovati poticajno, ali je i vrlo zahtjevna. Komercijalisti vrlo često rade u vrlo kompetitivnoj atmosferi.
Poželjne osobine
U ovom je poslu vrlo važna usmjerenost na ciljeve, uvjerljivost i mogućnost samostalnog i timskog rada. Poželjno je da je komercijalist ugodne vanjštine i nastupa te da se dobro slaže s drugima, uz sposobnost efikasnog rješavanja problema. Dodatno, važno je da ljudi koji se bave ovim poslom budu strpljivi i uporni, jer put do sklapanja posla može trajati i nekoliko mjeseci.
Po završetku obrazovanja učenici se mogu zaposliti ili nastaviti obrazovanje na višim razinama, uz uvjet polaganja ispita državne mature.
Četverogodišnji programi obrazovanja, odnosno strukovni kurikulumi, u pravilu su programi tehničkog profila, uz izuzetak strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće njege/ medicinski tehničar opće njege koji traje pet godina.
Prednosti ovih programa, odnosno strukovnih kurikuluma su relativno visok udio općeobrazovnih i strukovno - teorijskih znanja iz određenog područja, uz stjecanje praktičnih vještina kako bi se učenici osposobili za obavljanje poslova određenog zanimanja, ali i nastavka obrazovanja na studiju.
Srednje obrazovanje učenika u četverogodišnjim i petogodišnjim strukovnim programima obrazovanja završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole.
Po završetku obrazovanja učenici se mogu zaposliti ili nastaviti obrazovanje na višim razinama, uz uvjet polaganja ispita državne mature.
Turističko-hotelijerski komercijalist posreduje u davanju usluga u hotelu, motelu, pansionu ili drugom smještajnom objektu, dočekuje i ispraća gosta, sudjeluje u promidžbi, priprema i poslužuje hladna i topla jela.
U poslu se služi osobnim računalom, telefonom, telefaksom, raznim posuđem i kuhinjskim priborom, te drugim strojevima i ručnim alatima.
Radi u zatvorenom prostoru djelomično stojeći, a djelomično sjedeći. Prostori su ugodni, a mogu biti zagrijani ili zasićeni parama.
Za turističko-hotelijerskog komercijalista traže se tjelesno zdrave i psihički stabilne osobe, važna je opća tjelesna spretnost, a poželjna je i komunikativnost, ljubaznost, urednost i ugodna vanjština.
Za uspješno obavljanje posla potrebno je dobro poznavanje živežnih namirnica, mirodija, začina i mogućnost njihove primjene i prerade, opća snalažljivost, komunikativnost, urednost, ljubaznost, ugodna vanjština i spremnost na suradnju. Poželjne osobine su preciznost, savjesnost, odgovornost i komunikativnost.
Radni uvjeti
Neki komercijalisti pokrivaju vrlo velika područja i stoga puno putuju. Često izbivaju iz kuće i po nekoliko dana. Njihov posao može biti koncentriran u velikim gradovima i u tom slučaju putovanja ima mnogo manje. Zbog prirode posla i čestog putovanja, komercijalisti najčešće rade više od 40 sati na tjedan. Iako radno vrijeme u ovom poslu nije fiksno, a može biti i dosta dugo, prednost je mogućnost samostalnog određivanja ritma rada. Suradnja s različitim vrstama ljudi može djelovati poticajno, ali je i vrlo zahtjevna.
Često su na poslovnim putovanjima pa se moraju priviknuti na život odvojen od obitelji. Suradnja s različitim vrstama ljudi može djelovati poticajno, ali je i vrlo zahtjevna. Komercijalisti vrlo često rade u vrlo kompetitivnoj atmosferi.
Poželjne osobine
U ovom je poslu vrlo važna usmjerenost na ciljeve, uvjerljivost i mogućnost samostalnog i timskog rada. Poželjno je da je komercijalist ugodne vanjštine i nastupa te da se dobro slaže s drugima, uz sposobnost efikasnog rješavanja problema. Dodatno, važno je da ljudi koji se bave ovim poslom budu strpljivi i uporni, jer put do sklapanja posla može trajati i nekoliko mjeseci.
Po završetku obrazovanja učenici se mogu zaposliti ili nastaviti obrazovanje na višim razinama, uz uvjet polaganja ispita državne mature.
Agroturistički tehničar se bavi ekološkom proizvodnjom, pripremom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te ponudom hrane s vlastitoga poljoprivrednog gospodarstva. Može pružati i druge turističke usluge.
Program se sastoji od općeobrazovnog i strukovnog dijela u kojem će polaznik steći temeljna znanja i vještine iz sektora poljoprivrede, ugostiteljstva i turizma.
Program omogućuje stjecanje znanja i vještina putem izborno – fakultativne nastave iz područja kao što su pčelarstvo, ribogojstvo, ljekovito bilje, ratarstvo, lovstvo, vinarstvo, gljivarstvo, etnologija, tradicijsko kuharstvo, izrada autohtonog suvenira itd. Polaznici izgrađuju svoje kompetencije i putem terenske nastave na agroturističkim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Program traje četiri godine, a završava Izradbom i obranom završnog rada nakon kojeg se stječe zvanje agroturistički tehničar.
Budući da ovo zanimanje objedinjuje sektore poljoprivrede, ugostiteljstva i turizma pružaju se velike mogućnosti zapošljavanja kao što su:
Vođenje vlastitog agroturističkog gospodarstva
Zapošljavanje na agroturističkom gospodarstvu
Zapošljavanje u različitim oblicima ruralnog turizma kao što su eko-turizam, vinski turizam, lovni turizam, sportski turizam, vjerski turizam i drugi
Zapošljavanje na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
Zapošljavanje u ustanovama koje se bave turizmom
Zapošljavanje u objektima koji se bave ugostiteljstvom
Agroturistički tehničar može raditi i na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Pri radu na otvorenom prostoru izložen je različitim vremenskim prilikama. Posao obavlja u različitim položajima (u hodu, saginje ili penje se). Pri radu koristi različite alate, strojeve i uređaje, stoga je važno pridržavati se mjera sigurnosti i zaštite pri radu. Agroturistički tehničar se mora pridržavati propisanih pravila, koja su regulirana postojećim zakonima i pravilnicima, i prilagođavati se postojećoj situaciji u poljoprivredi, turizmu i ugostiteljstvu.
Agroturistički tehničar mora imati znanja o ekološkoj proizvodnji povrća, voća, vinove loze i drugih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Za rad su mu potrebna osnovna znanja o općim karakteristikama domaćih životinja, načinu njihove reprodukcije, pravilnog hranjenja i njegom životinja te procesima proizvodnje mesa, mlijeka i jaja. Agroturistički tehničari bi trebali imati dobro razvijene vještine hortikulturnog uređenja gospodarstva, uređenje okućnice ukrasnim drvećem, grmljem, cvijećem i travnjacima – od formiranja i sadnje do njege i održavanja. Također, poželjna su znanja i vještine u pripremanju i posluživanju hrane njegujući pritom tradicionalnu kuhinju i običaje.
Agroturistički tehničar treba znati osmisliti sadržaj i ponude, te prezentacije i promidžbu vlastitih usluga. Treba poznavati povijest i tradicije hrvatskog sela, narodne nošnje, rukotvorine, narodne običaje i pjesme. Agroturistički tehničar treba biti komunikativan, kreativan i snalažljiv, npr. ou rganizaciji različitih načina rekreacije i organiziranja slobodnog vremena u prirodi i na selu.
Program traje četiri godine a završava Izradbom i obranom završnog rada nakon kojeg se stječe zvanje agroturistički tehničar
Nakon završetka ovog programa i položenih Ispita državne mature ostvaruje se mogućnost studiranja na jednom od studijskih programa viših ili visokih učilišta u područjima agronomije, turizma i ugostiteljstva u Republici Hrvatskoj.
Agroturistički tehničar se može zaposliti na manjim turističkim i/ili ugostiteljskim objektima koji imaju ugostiteljsko i poljoprivredno gospodarstvo te bave se proizvodnjom hrane. Također mogu raditi u poduzećima koja se bave raznim vidovima seoskog, ekološkog ili rekreativnog turizma. Postoji i mogućnost samozapošljavanja.
Programi obrazovanja u trogodišnjem trajanju pripremaju učenike za rad u industriji, gospodarstvu i obrtništvu s primarnim ciljem pripreme učenika za rad u određenom zanimanju, uz naglasak na brzo uključivanje na tržište rada.
Prednosti ovih programa su relativno visok udio strukovno - teorijskih znanja iz određenog područja, uz stjecanje praktičnih vještina.Praktični dio programa ostvaruje se većim dijelom u radnom procesu, kod poslodavca, te manjim dijelom u srednjoj školi.
Poslodavac mora učeniku osigurati potrebne uvjete za stjecanje propisanih kompetencija i omogućiti mu kvalitetu izvršenja praktične nastave, sukladno nastavnom planu i programu za određeno zanimanje. To znači da poslodavac mora učeniku odrediti mentora koji je u radnom odnosu kod njega te koji ima odgovarajuću kvalifikaciju i pedagoške kompetencije.
Na taj način, učenik stječe znanja, vještine i kompetencije izvan školske učionice u realnom radnom procesu.
Srednje obrazovanje učenika u trogodišnjim strukovnim programima obrazovanja završava izradom i obranom završnog rada.
Također, po završetku svoga obrazovanja učenik se može zaposliti ili steći višu razinu kvalifikacije nastavljanjem obrazovanja na višoj razini srednjeg obrazovanja uz polaganje dopunskih i/ ili razlikovnih ispita, a uz ispunjavanje određenih uvjeta i na visokim učilištima.
Posao kuhara uključuje različite aktivnosti: naručivanje i preuzimanje živežnih namirnica, čišćenje, određivanje tehnologije pripremanja hrane, pripremanje namirnica i njihovu toplinsku obradu, podjelu hrane na pojedinačne obroke te garniranje i dekoriranje.
Kuhar priprema ili spravlja hladna i topla jela te kolače, prema dnevnim menijima ili jelovniku. Pri tome, poštuje recepte i količinske normative za upotrebu pojedinih namirnica u obrocima. Kuhari također pripremaju jela po narudžbi, salate, dressinge, tople napitke i jela poznatih svjetskih kuhinja.
Kuhar tijekom obavljanja poslova poštuje visoke higijenske standarde, pazi na higijenu i čistoću prostora i sredstava s kojima radi, te vodi brigu o skladištenju nepotrošenih namirnica. Nadalje, kuhar bilježi podatke za dnevni obračun upotrijebljenih namirnica, izdanih obroka hrane te kontrolira zalihe. Kuhari također brinu o održavanju strojeva i uređaja u kuhinji, kako bi oni bili ispravni i tehnički postojani.
Kuhar sudjeluje u pripremanju i sastavljanju jelovnika, dnevnih menija te u pripremi kalkulacija za određena jela i obroke.
Da bi uspješno obavljao svoj posao, kuhar mora pratiti novosti u struci i iste primjenjivati. Kada u poslu stekne dovoljno iskustva, kuhar sudjeluje u edukaciji novih zaposlenika.
Za kuharske poslove traže se tjelesno zdravi i spretni radnici. Osobito je bitno da imaju zdrav koštano-zglobni i dišni sustav, zdravu kožu, uredan vid te razvijene osjete okusa i mirisa.
po završetku svoga obrazovanja učenik se može zaposliti ili steći višu razinu kvalifikacije nastavljanjem obrazovanja na višoj razini srednjeg obrazovanja uz polaganje dopunskih i/ ili razlikovnih ispita, a uz ispunjavanje određenih uvjeta i na visokim učilištima.
Kuharsko je zanimanje deficitarno pa se osposobljeni kuhari, osobito oni koji su završili trogodišnje školovanje, zapošljavaju vrlo lako. Vrlo je velika potražnja za kuharima u turistički razvijenim područjima i u turističkoj sezoni. Iskusni kuhari, koji uz to imaju položen i majstorski ispit, vrlo su traženi i u pravilu dobro plaćeni.
Programi obrazovanja u trogodišnjem trajanju pripremaju učenike za rad u industriji, gospodarstvu i obrtništvu s primarnim ciljem pripreme učenika za rad u određenom zanimanju, uz naglasak na brzo uključivanje na tržište rada. Prednosti ovih programa su relativno visok udio strukovno - teorijskih znanja iz određenog područja, uz stjecanje praktičnih vještina.Praktični dio programa ostvaruje se većim dijelom u radnom procesu, kod poslodavca, te manjim dijelom u srednjoj školi. Poslodavac mora učeniku osigurati potrebne uvjete za stjecanje propisanih kompetencija i omogućiti mu kvalitetu izvršenja praktične nastave, sukladno nastavnom planu i programu za određeno zanimanje. To znači da poslodavac mora učeniku odrediti mentora koji je u radnom odnosu kod njega te koji ima odgovarajuću kvalifikaciju i pedagoške kompetencije. Na taj način, učenik stječe znanja, vještine i kompetencije izvan školske učionice u realnom radnom procesu. Srednje obrazovanje učenika u trogodišnjim strukovnim programima obrazovanja završava izradom i obranom završnog rada.
Također, po završetku svoga obrazovanja učenik se može zaposliti ili steći višu razinu kvalifikacije nastavljanjem obrazovanja na višoj razini srednjeg obrazovanja uz polaganje dopunskih i/ ili razlikovnih ispita, a uz ispunjavanje određenih uvjeta i na visokim učilištima.
Slastičar samostalno obavlja različite poslove, od naručivanja i pripreme sirovina i materijala za različite slastice, peciva i sladolede, do izrade konačnog proizvoda. Izrađuje kolače, kreme, sladoled, razne dekorativne ukrase i ostale slastice. Osim izrade navedenih proizvoda, posao uključuje naručivanje i pripremu sirovina i materijala. Za izradu tijesta za kolače i biskvita, slastičar priprema kalupe, oblikuje tijesto, stavlja ga u kalupe ili limove, te nadzire njegovo pečenje. Pripremljene biskvite i tijesta za kolače premazuje ili puni kremom, koju također sam priprema. Kolače ukrašava glazurom, voćem, šećerom u prahu, jestivim ukrasima, te ih reže na prikladnu veličinu i oblik. U svom se radu služi raznim kuharskim i slastičarskim priborom, alatima i strojevima, a posao obuhvaća i njihovo održavanje, čišćenje i provjeru ispravnosti. Mora poznavati osnove sigurnosti na radu, protupožarne zaštite i zaštite okoliša.
U svom radu slastičar se služi raznim kuharskim i slastičarskim priborom, alatima i strojevima, te njegov posao obuhvaća i njihovo održavanje, čišćenje i podmazivanje, te provjeru njihovog rada. Slastičar većinom rade prema radnim nalozima, a od njega se očekuje da svoj posao obavi u skladu sa zahtjevima kvalitete, sigurno i savjesno, te da radi sukladno higijenskim propisima. Tijekom školovanja slastičar stječe teoretska i praktična znanja, od osnova prehrane i mikrobiologije, osnova slastičarstva i pekarstva, konditorstva i kuharstva, do tehnoloških postupaka pri izradi slastičarskih i konditorskih proizvoda. Upoznaje rad i načine upravljanja strojevima i uređajima te priborom za izradu slastičarskih i konditorskih proizvoda. Uči osnove sigurnosti na radu, protupožarne zaštite i zaštite okoliša. Raspolaže osnovnim znanjima o radnim postupcima pri izradi slastičarskih i konditorskih proizvoda. Poznaje sanitarno-higijenske propise, osnove prodaje proizvoda i ekonomike poslovanja. Slastičar mora imati dobru usklađenost osjetila i pokreta, spretne ruke i prste, te razvijen smisao za oblikovanje. Vrlo je važno da ima sposobnost razlikovanja boja i normalno razvijene osjete opipa, okusa i mirisa, jer mu oni omogućuju nadzor kakvoće proizvoda. Ne smije biti alergičan na materijale s kojima radi (brašno, jaja, aditive i sl.). U radu mora biti sposoban pamtiti podatke i brzo samostalno odlučivati. Važno je održavanje osobne higijene, higijene prostora i sredstava koje upotrebljava, kao i poznavanje i poštivanje sanitarnih propisa. Budući da se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda, često se mora podvrgavati liječničkim pregledima, posebno zbog mogućih zaraznih bolesti.
Po završetku svoga obrazovanja učenik se može zaposliti ili steći višu razinu kvalifikacije nastavljanjem obrazovanja na višoj razini srednjeg obrazovanja uz polaganje dopunskih i/ ili razlikovnih ispita, a uz ispunjavanje određenih uvjeta i na visokim učilištima.Slastičari se mogu zaposliti u tvornicama koje se bave proizvodnjom sladoleda i konditorskih proizvoda, u slastičarnicama i kuhinjama ugostiteljskih objekata. Iskusni slastičari, koji uz to imaju položen majstorski ispit, traženi su, i u pravilu dobro plaćeni.