Adresa: MATICE HRVATSKE 11, 21000 Split
E-mail: prirodoslovna@prirodoslovna.hr
Kontakt tel. / fax: 021 465 462
E-adresa: prirodoslovna.trema.hr
Program: gimnazijski, strukovni - četverogodišnji programi
Prirodoslovna tehnička škola – Split škola je s dugom tradicijom. Razvila se iz Kemijske škole osnovane u Kaštel Sućurcu. Godine 1977. škola prelazi u Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje u kemijsko-prehrambenoj, poljoprivredno-šumarskoj i zanatskoj djelatnosti – Split, koji svoj prostor nalazi u zgradi današnje Četvrte i Pete gimnazije na Pazaru.
Iz ovog Centra škola se 1992. izdvaja se pod nazivom Kemijska škola – Split i seli u novu, modernu zgradu na adresi Matice hrvatske 11. Predivan prostor prepun sunca i topline, s velikim predvorjem oplemenjenim zelenilom i pticama, okružen livadama, dijeli s još 3 splitske srednje škole. Od 2002. djeluje kao Prirodoslovna tehnička škola – Split.
Škola danas broji 509 učenika raspoređenih u 21 razredni odjel i četiri različita programa obrazovanja: prirodoslovna gimnazija, kemijski tehničar, prehrambeni tehničar i ekološki tehničar.
Vodstvo škole nastoji učiniti školu što suvremenijom. Upravo je ova škola među prvima uvela korištenje e-dnevnika. Sve učionice su klimatizirane, opremljene računalima, priključkom na internet i bežičnom internetskom mrežom, pametnom pločom, LCD projektorima- stropni s projekcijskim platnima i instaliranim potrebnim programima. Također, profesori i i učenici se potiču na korištenje suvremenih metoda podučavanja i prezentiranja gradiva. Škola ima školsku knjižnicu te zajedničku čitaonicu koja služi učenicima za učenje i čitanje knjižnične građe.
U našoj školi u svim programima, tehničkim i gimnazijskom, naglasak je stavljen na prirodne predmete. Naime, učenici ove škole, uz redovnu teorijsku nastavu iz prirodnih predmeta kemije, biologije i fizike, imaju i praktičnu nastavu koja se održava u laboratorijima prilagođenim potrebama svakog od tih predmeta. Upravo taj dio praktičnog obrazovanja posebnost je ove škole, laboratorij je mjesto koje učenicima daje priliku da, poput malih znanstvenika, primjene i testiraju znanja stečena u razredu. Zbog tako pojačanog programa prirodnih predmeta, na kraju svog srednjoškolskog obrazovanja učenici ove škole odlično su pripremljeni za niz vrlo atraktivnih fakulteta poput medicine, farmacije, elektrotehnike i ostalih prirodoslovnih i tehničkih fakulteta.
Osim redovnog programa, škola nudi i cijeli niz aktivnosti u kojima učenici mogu razvijati svoje interese, biti društveno angažirani ili se jednostavno družiti sa svojim vršnjacima u školi i van nje. Tako u školi djeluju športski klub Prirodoslovac, planinarska grupa Prirodoslovci (organizirana u suradnji s HPD-om Mosor), Debatni klub, grupa Crveni križ te Volonterska i Novinarska grupa zaslužna za uredništvo školskog lista Entropija. Naša se ustanova može podičiti i sudjelovanjem u mnogim projektima kao što su Erasmus +, Globe, SEMEP, Škole za Afriku, Sretno dijete, Dan Sunca – dan Škole te programima među kojima bismo istaknuli Program prevencije nasilja u školi, Program prevencije bolesti ovisnosti i Program zdravstvene i socijalne zaštite učenika.
Škola organizira dodatnu nastavu iz mnogih predmeta, napose prirodnih tako da se naši učenici kontinuirano pripremaju za upis na niz fakulteta što se, između ostalog, očituje i kroz njihove uspjehe postignute na natjecanjima znanja na različitim razinama.
Pored gimnazijalaca, koji su obavezni polagati državnu maturu da bi završili srednju školu, i tehničari ove škole nakon položenog završnog rada imaju mogućnost polagati istu, ukoliko žele. Nakon položene mature gimnazijalci mahom upisuju fakultete koji su njihov prvi izbor, a ni tehničari ove škole ne zaostaju za njima.
Gimnazija kao općeobrazovna škola omogućava svakom učeniku razvijanje interesa, potreba i općeg znanja, što omogućava kvalitetniji upis na fakultete.
Program prirodoslovne gimnazije jest program koji posebno dobro priprema učenike za nastavak obrazovanja na prirodoslovnim i tehničkim fakultetima.
Prednost prirodoslovne gimnazije jest u tome što stavlja naglasak na dodatne sadržaje iz kemije, biologije i fizike odnosno na laboratorijske vježbe istih predmeta koje svojim sadržajem upotpunjuju teoretska znanja. Na taj način ovaj program njeguje kvalitativno drugačiji i suvremeniji pristup nastavi prirodoslovnih predmeta. Omogućava upoznavanje osnovnog laboratorijskog instrumentarija i razvoj manualnih vještina neophodnih za izvođenje vježbi i laboratorijskih eksperimenata.
NASTAVNI PREDMETI KOJI SE BODUJU PRI UPISU SU:
HRVATSKI JEZIK, I. STRANI JEZIK, MATEMATIKA, FIZIKA, KEMIJA I BIOLOGIJA.
Obrazovni program prirodoslovne gimnazije temelji se na razmjernoj zastupljenosti kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijske vježbe.
U okviru izbornog dijela programa učenici se mogu odlučiti za učenje drugog stranog jezika ili osnova ekologije.
Prednost u odnosu na ostale gimnazije u satima je praktičnih vježbi koje učenici imaju u laboratorijima, a koji im omogućuju praktično svladavanje znanja o ovim područjima stečenima na satima teorije. Mogućnost rada u laboratoriju specifičnost je prirodoslovne gimnazije te naši gimnazijalci godišnje imaju 70 sati laboratorijskih vježbi.
Specifičnost programa prirodoslovne gimnazije jest i u nastavnom predmetu geologija kojeg učenici svladavaju u završnom razredu. Riječ je o nastavnom predmetu kroz čiju teoretsku i terensku nastavu učenici stječu osnovna znanja iz svih grana geologije kao znanosti na jasan i slikovit način.
Program prirodoslovne gimnazije jest program koji posebno dobro priprema učenike za nastavak obrazovanja na svim fakultetima, najčešće prirodoslovnim i tehničkim fakultetima.
Naši učenici ostvaruju izvrsne rezultate na državnoj maturi te mahom upisuju fakultete koji su njihov prvi izbor.
Za upis u srednjoškolski obrazovni program kemijskog tehničara potrebno je imati završenu osnovnu školu. Nastavni predmeti koji se boduju pri upisu su: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, kemija, biologija i tehnička kultura.
Obrazovni program kemijskog tehničara osposobljava učenike za rad u različitim vrstama laboratorija (kemijsko-fizikalnim, analitičkim, znanstveno-istraživačkim) te za vođenje kemijsko tehnološkog procesa od ulaza sirovina do otpreme gotovog proizvoda, nadzor nad tehnološkom disciplinom, mjerama zaštite, evidencije i vođenja popratne te zakonima i pravilnicima propisane dokumentacije.
Završetak srednjoškolskog programa obrazovanja završava izradom i obranom završnog rada. Učenici mogu polagati i ispite državne mature koji im omogućuju nastavak školovanja na visokoškolskoj razini.
Riječ je o zahtjevnom odgojno-obrazovnom programu s težištem na prirodoslovnim predmetima, posebno kemiji, a koji nudi dobru podlogu za nastavak školovanja na studiju medicine, stomatologije, farmacije i veterine te prirodoslovnim i tehničkim fakultetima.
Za obavljanje poslova kemijskog tehničara, potrebno je završiti srednje strukovno obrazovanje u trajanju od četiri godine.
Kemijski tehničar radi u svim granama bazne i prerađivačke kemijske industrije, kao i srodnim područjima (proizvodnji tekstila, kože, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji i dr.).
U proizvodnji sudjeluje u provedbi proizvodno – tehnoloških procesa, pomaže da se proizvodni proces odvija uredno, sigurno i bez zastoja, priprema i prikuplja uzorke sirovina i proizvoda. U laboratoriju provodi osnovnu analizu uzoraka i omjera sastojaka proizvoda, kontrolira kvalitetu sirovina i proizvoda. Vodi tehničku dokumentaciju o provedenim analizama. Pomaže pri vođenju odjela i rasporedu djelatnika, te se brine da rade u skladu s propisima i koriste zaštitna sredstva.
Vodi evidencije i izvještaje o tijeku proizvodnje, korištenju sirovina i kemikalija, zalihama i kvaliteti izrađenih proizvoda. Kontrolira ispravan rad strojeva, te surađuje pri razvijanju novih proizvoda i tehnologija.
Pri nadzoru računalno upravljanih procesa ili zahtjevne opreme, radi u namjenskim prostorima gdje su smješteni kontrolna oprema i računalni terminali.
U radu koristi laboratorijski pribor i posuđe, vage, mikroskope i drugu laboratorijsku opremu. Radi s kemikalijama, ponekad s opasnim reagensima, te se mora strogo pridržavati postupaka i pravila o zaštiti u radu, pri čemu često koristi zaštitnu opremu.
Pored najčešćih područja rada koja su vezana uz neposrednu proizvodnju kemijskih i drugih proizvoda, može raditi i u komercijalnim službama poduzeća i trgovačkih kuća koje se bave proizvodnjom i prodajom kemijskih proizvoda, skladištima i sl.
Kemijski tehničar obrazovanjem stječe široka stručna znanja iz svih područja kemije (opće i anorganske, analitičke, fizikalne i organske kemije), kao i biologije, mikrobiologije, biokemije i fizike. Upoznaje kemijsko - tehnološke postupke, funkcioniranje strojeva i uređaja te važnost njihovog održavanja i ispravnog rada. Usvaja znanja iz metoda mjerenja i mjerno-regulacijske tehnike, metoda rada u laboratoriju te uči koristiti laboratorijski pribor i mjerne instrumente.
Ako radi s opasnim tvarima mora poznavati osnove zaštite okoliša, osnovne mjere sigurnosti na radu i protupožarne zaštite. Mora poznavati i osnove organizacije rada, rada s ljudima te osnove ekonomike poslovanja (izrada plana za uporabu sirovina, normi, tehnoloških izvještaja i dr.).
Iako strukovni smjer, daje odlično predznanje iz svih područja pa naši učenici ostvaruju izvrsne rezultate na državnoj maturi te upisuju prestižne fakultete iz područja prirodoslovlja, ali i humanističkih, društvenih i drugih znanosti.
Brojni se naši učenici nakon završetka srednje škole zapošljavaju kao tehničari u laboratorijima prestižnih hrvatskih tvrtki.
Za upis u srednjoškolski obrazovni program ekološkog tehničara potrebno je imati završenu osnovnu školu. Nastavni predmeti koji se boduju pri upisu su: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, kemija, biologija i geografija.
Program ekološkog tehničara osposobljava učenike za organiziranje i izvođenje ispitivanja kemijskih, mikrobioloških i bioloških svojstava ulaznih i izlaznih tvari nekog tehnološkog procesa te sudjelovanje u poslovima usmjerenim na brigu o prirodi i okolišu. Osim na znanja (teoretska i praktična) iz kemije i kemijske tehnologije, program naglasak stavlja na biologiju (mikrobiologiju, botaniku i zoologiju) i ekologiju. Od praktičnih vještina, osim uobičajenih laboratorijskih analiza i popratnih poslova, ekološki tehničari se uvježbavaju za uzimanje uzoraka, uporabu instrumentalnih tehnika i provođenje terenskih analiza.
Društveni aspekt struke se očituje kroz upoznavanje ustroja i propisanih standarda zaštite okoliša u svijetu i Republici Hrvatskoj, ustroja dijela državne uprave koja skrbi o komunalnom redu, zaštiti prirode i okoliša te u temeljnom poznavanju i razumijevanju propisa iz tog područja, ali i područja zaštite na radu.
Završetak srednjoškolskog programa obrazovanja završava izradbom i obranom završnog rada. Učenici mogu polagati i ispite državne mature koji im omogućuju nastavak školovanja na visokoškolskoj razini.
Za obavljanje poslova ekološkog tehničara, potrebno je završiti srednje strukovno obrazovanje u trajanju od četiri godine.
U svom radu ekološki tehničar uzima uzorke, motri i prati stanje prirode i okoliša, te analizira sirovine i ostale tvari koje ulaze u tehnološki proces. Nerijetko svoje mjesto nalazi u tehnologijama zbrinjavanja otpada ili proizvodnji sekundarnih sirovina u postupcima recikliranja istog. Iz tog razloga mora poznavati i poštivati sva pravila koja se odnose na postupanje s opasnim materijalima. U svom poslu surađuje sa svim stručnjacima s područja kemijske tehnologije i drugih grana industrije, ali i sa stručnjacima u drugim područjima ljudske djelatnosti kao što su: zaštita prirode i okoliša, prehrambena, farmaceutska i kozmetička industrija, energetika, građevinarstvo i slično. U većini poslova predviđena je suradnja s nadređenim inženjerom. Kao samostalni rukovoditelj skladišta otpada, ekološki tehničar treba surađivati s drugim radnicima. Ako radi kao komunalni redar, bit će samostalan u djelokrugu svojih ovlasti, ali podređen komunalnom inspektoru, inspektoru zaštite okoliša ili pročelniku odgovarajuće službe.
Zbog stalnog napretka znanosti i tehnologije, ekološki tehničar mora biti pripravan stručno se usavršavati te pratiti pripadajuću literaturu, propise i zakone iz svoga djelokruga.
Učenici se pripremaju za korištenje standardnog laboratorijskog pribora i opreme, ali i kompleta za terensku analizu i uzorkovanja (prijenosni laboratorij, terenski instrumenti itd.), uređaja za klimatološka motrenja te pribora za održavanje stacionarnih automatskih mjernih postaja (npr. za mjerenje kakvoće zraka, vode i sl.). Iz tog razloga je u nastavi zastupljeno mnogo praktičnog i terenskog rada.
Obzirom da obrazovni program ekološkog tehničara traje četiri godine, učenici po izradbi i obrani završnog rada imaju mogućnost polaganja ispita državne mature što im omogućuje nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama, najčešće prirodoslovnim i tehničkim fakultetima.
U slučaju da ne nastave školovanje, ekološki tehničari rade na području kemijske tehnologije, zaštite prirode i okoliša i komunalnoj djelatnosti.
Za upis u srednjoškolski obrazovni program prehrambenog tehničara, potrebno je imati završenu osnovnu školu. Nastavni predmeti koji se boduju pri upisu su: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, kemija, biologija i tehnička kultura.
Obrazovni program prehrambenog tehničara priprema učenike za sudjelovanje u organizaciji, nadzoru i kontroli proizvodnje, skladištenju i prodaji prehrambenih sirovina i proizvoda. Budući prehrambeni tehničari se obrazuju i za rad u kemijskim i mikrobiološkim laboratorijima na analizi svojstava i kvalitete namirnica biljnog i životinjskog podrijetla te za razvoj i kreiranje novih prehrambenih proizvoda.
Program nudi stjecanje stručnih znanja o tehnologiji proizvodnje i čuvanja namirnica biljnog i životinjskog podrijetla. Poseban naglasak se stavlja na znanja iz područja kemije, biologije, biokemije i mikrobiologije.
Tijekom školovanja prehrambeni tehničar se upoznaje s prehrambenim potrebama čovjeka, karakteristikama pojedinih namirnica, ulogom mikroorganizama u prehrambenoj industriji, kao i sa suvremenim biotehnološkim postupcima u prehrambenoj industriji i uvođenjem čistih tehnologija. Stječe i znanja potrebna za rad u laboratoriju za kontrolu proizvoda.
Završetak srednjoškolskog programa obrazovanja završava izradom i obranom završnog rada. Učenici mogu polagati i ispite državne mature koji im omogućuju nastavak školovanja na visokoškolskoj razini.
Prehrambeni tehničar pomaže u vođenju i nadzoru suvremenih tehnoloških procesa pakiranja, klasificiranja, skladištenja i prodaje prehrambenih sirovina i gotovih proizvoda.
U proizvodnim postrojenjima pomaže u vođenju i nadzoru suvremenih tehnoloških procesa prerade namirnica biljnog i životinjskog podrijetla. Brine da se posao odvija pravilno i u skladu s propisima te da su proizvodi kvalitetni i higijenski ispravni.
Može raditi u proizvodnji i preradi voća i povrća, žitarica i konditorskih proizvoda, šećera, ulja i masti, vina, piva, sokova i drugih pića, preradi ribe, mesa, mlijeka i proizvodnji mliječnih proizvoda i sl.
Pomaže pri vođenju odjela, raspoređivanju djelatnika, osiguravanju rada u skladu s propisima te korištenju zaštitnih sredstava što je u proizvodnji prehrambenih proizvoda vrlo važno, zbog visokih higijensko-tehničkih standarda.
Pomaže u pripremi izvještaja o tijeku proizvodnje (dnevni, tjedni, mjesečni i godišnji), korištenju sirovina, zalihama, kvaliteti izrađenih proizvoda i greškama koje su se pojavile na strojevima i proizvodima, te o uzrocima zastoja u proizvodnji ili slabije kvalitete proizvoda. Surađuje pri izradi proizvodnih planova, vodi dokumentaciju i kontrolira rad strojeva.
U laboratoriju analizira kemijsku i mikrobiološku kvalitetu sirovina i proizvoda, poluproizvoda, te finalnih proizvoda. Obavlja kemijske, mikrobiološke i druge analize. U razvojnim laboratorijima surađuje s istraživačima u razvoju novih proizvoda i unaprjeđenju tehnoloških procesa.
Obzirom da u širem sustavu obrazovanja prehrambeni tehničar pripada skupini tehničkih kadrova s područja biotehnologije tj. prehrambene industrije, a koji širinom svoje naobrazbe pokrivaju poslove i radne zadaće tehnologija različitih prehrambenih sirovina i njihove preradbe, učenici svladavaju cijeli niz općih i specifičnih sadržaja u službi struke i to teoretski, ali i praktično.
Zbog specifičnih zahtijeva struke (poslovi u proizvodnji se obavljaju pretežno stojeći li hodajući, povremenog prijenosa lakših tereta te sjedećeg rada u laboratoriju ili pri obavljanju administrativnih poslova) ovo zanimanje se ne preporučuje osobama s većim tjelesnim oštećenjima ili alergijama na prehrambene sirovine i njihove prerađevine.
Sve osobe koje su u neposrednom dodiru s hranom, pa i prehrambeni tehničari, moraju zadovoljavati minimalne sanitarno – higijenske uvjete propisane zakonom.
Nakon završetka srednje škole učenici mogu nastaviti daljnje školovanje na prehrambeno – biotehnološkom, agronomskom i srodnim fakultetima, ali i naći svoje mjesto na tržištu rada jer je obrazovanje po ovom programu široko zamišljeno kako bi se omogućila što lakša i brža prilagodba uvjetima rada nove tehnologije i usavršavanju postojeće. Naime, prehrambeni tehničari zapošljavaju se u poduzećima koja se bave proizvodnjom i prodajom prehrambenih proizvoda. Zapošljavanje je moguće kako u industriji, tako i u obrtništvu.